Fichier:Golija 1.jpg
Golija_1.jpg (800 × 532 pixels, taille du fichier : 255 kio, type MIME : image/jpeg)
Ce fichier et sa description proviennent de Wikimedia Commons.
Description
DescriptionGolija 1.jpg |
Српски / srpski: GOLIJA je jedna od najlepših i šumama najbogatijih planina u Srbiji.Prostire se u okviru latiničnog slova S u dužini od 32 km, i na predlog Zavoda za zaštitu prirode Srbije komitet MAB/UNESCO je u okviru Parka prirode od 75.183 ha proglasio Rezervat biosfere "Golija-Studenica" na prostoru od 53.804 ha u okviru Parka prirode.
Na osnovu kriterijuma zaštite prirodnih vrednosti zonirano je na tri stepena/režima zaštite i to: 18 lokaliteta u režimu I stepena zaštite što ukupno iznosi 553,80 ha ili 0,74% teritorije, 20 delova područja sa režimom II stepena zaštite – što ukupno iznosi 3.883,10 ha ili 5,16% teritorije i na ostalom delu prostora od 70.746,06 ha ili 94,10% teritorije primenjuju se odredbe režima III stepena zaštite. Svojim lepotama je skoro nenadmašna i na svakom koraku putniku priredi iznenadjenje. Svako ko je poseti divi se njenim skoro neprohodnim šumama, bujnim pašnjacima, čestim i čistim izvorima, stanovnicima, njihovim naravima, govoru , nošnji i drugim lepotama i retkostima. Da bi bar malo upoznao Goliju putniku je potrebno da danima krstari visovima ove planinske lepotice. I kada se odmaknemo u pravcu Kopaonika, Peštera ili u pravcu Dragačeva- Golija se vidi, izdižući se ponosno iznad ostalih starovlaških planina, kao ostrvo na ustalasalom moru. Golija je u obliku potkovice i prostire se izmedju Ibra, Moravice, Peštera i Radočela. Najviši vrh Golije je Jankov kamen (1833 m ), a onda slede: Bojovo brdo (1748 m), Pašina česma ( 1725 m), Radulovac ( 1725 m), Odvraćenica (1674 m), Tičar (1492 m) i drugi. Na putu Kumanica – Bele Vode u gustoj četinarskoj šumi se nalazi Tičar jezero (Dajićko) za koje su vezane mnoge legende , a i naučni rad dr. Nedeljka Košanina i Radovana Ršumovića. U osnovi je trouglasto i okruženo je četinarskom šumom. Dugo je 10-15 m . Ranije je bilo mnogo veće i oticalo je u reku Pakašnicu . Jezero je obrazovano od atmosferskih voda i jezerska voda je vremenom rastvarala stene na svom dnu, tako da se basen jezera udubljivao dok nije dopro do izdana odakle i danas dobija vodu i tako se održava.Takodje ovde treba pomenuti i jezero "Nebeska suza" na Okruglici (1495 m. n.v.) koje se pojavilo posle jednog zemljotresa u Rumuniji 1974 godine, i jezero ispod Crepuljnika koje je potpuno zaraslo u tresavsku vegetaciju i koje nosi naziv "Košaninovo jezero".Za razliku od naših drugih planina, lepota Golije je i u tome što na njenim livadama, koje su stolećima košene, nema ni kamička, tako da je puna prirodnih staza za skijanje kojima nedostaju samo dobri ski-liftovi i utaban sneg. Postoji jedan ski-lift dug 600 metara, bez pratećih objekata koji prate zimske sportove i koji su neophodni na ovoj planinskoj lepotici sa najviše snežnih dana. Golija je puna izvora čiste i zdrave vode, koji u početku budu manji potoci i svojim spajanjem čine reke koje su inače bogate raznovrsnom ribom (potočnom pastrmkom, lipenom, krkušom, jošankom itd.).Na Goliji se nalaze izvorišta Moravice ( izvire na nadmorskoj visini od 1425 m i spušta se na nadmorsku visinu od 396 m.) i Studenice ( izvire na nadmorskoj visini od 1500 m i spušta se na nadmorsku visinu od 629 m. ) Na Goliji se mogu sresti razni spomenici i manastiri koji potiču još sa kraja XII i početka XIII veka kao što je crkva sv. Preobraženja u Pridvorici.U selu Gradac nalazi se "Gradački krst" neuobičajeno velikih dimenzija na kome su ranohrišćanski simboli i slova ispisana 1662. godine. Na Goliji se nalazi i crkva u selu Ostatija i udaljena je od Ivanjice 46 km. Podignuta je u vreme Nemanjića i posvećena je Bezmitnim vračevima Kuzmanu i Damnjanu. Jedan od znamenitih spomenika kulture koji se može posetiti na podnožju planine Golije je i " Rimski most" koji je udaljen od Ivanjice 17 km, i veruje se da je iz doba Nemanjića, iako nosi naziv Rimski most. Jednolučni je most dužine 14 metara i širine 2,40 metara –obnovljen i konzerviran. Planinu u rano proleće opsedaju skupljači lekovitog bilja koga u Goliji ima više od 100 vrsta. Pored neplanske eksploatacije Golija je ostala prebogata šumom, tako da u nekim delovima možemo naći stabla visoka i do 40 metara.Na Goliji je zabeleženo 1091 vrsta živog sveta, zatim podatak o 117 vrsta i varijeteta algi, 40 vrsta mahovina (Bryophyta), 7 vrsta lišajeva (Lichenes) i 75 vrsta gljiva (Mycophyta). Kao što svako područje ima svoj simbol i svoje obeležje, za Goliju se slobodno može reći da je centar reliktnih biljnih vrsta i carstvo planinskog javora (Acer heldreichii) koji ovde gradi svoje najlepše i najočuvanije lišćarske i lišćarsko-četinarske šume. Sa aspekta zaštite planinskog javora i njegovih zajednica, od velikog značaja je činjenica da je ova vrsta preživela ledeno doba i da je u svom izvornom obliku danas fragmentarno očuvana. Sa aspekta očuvanja florističke raznovrsnosti poseban značaj ima zelenika (Ilex aquifolium). Golija je, inače prebogata divljači i njome danas krstare lovci na vukove, lisice, divlje svinje, medvede, jazavce, jelene, zečeve. Zbog prisustva 95 vrsta ptica Golija je jedan od veoma važnih planinskih ornitoloških evropskih centara. Njihovo prisustvo u različitim tipovima staništa, pokazuje koliko je raznovrstan svet ptica. Jež (Erinaceus concolor), alpska rovčica (Sorex alpinus), slepo kuče (Spalax leucodon), puh lešnjikar (Muscardinius avellanarius), lasica (Mustela nivalis), mrki medved (Ursus arctos) i vuk (Canis lupus) samo su neke od 22 vrste koje su ustanovljene na Goliji. Od vrsta čiji je lov dozvoljen u okviru lovišta Čemernica, Grabovica i Golija tu su srna (Capreolus capreolus), divlja svinja (Sus scrofa) i zec (Lepus europeus). Uz lasicu (Mustella nivalis), za koju je ustanovljena trajna zaštita na osnovu Zakona o lovstvu, sa aspekta zaštite, i to kao prirodne retkosti značajno je još 9 vrsta, među kojima su i vuk (Canis lupus), sivi puh (Myoxis glis), veverica (Sciurus europaea) i močvarna rovka (Neomys anomalus). Na Goliji se možete smestiti u planinarskom domu "Golijska Reka" koji se nalazi u samom srcu Golije, i privatnom smeštaju koji Vam može obezbediti "Turistička organizacija opštine Ivanjica". Planinarski dom raspolaže sa 34 ležaja u dvokrevetnim, trokrevetnim i osmokrevetnim sobama u depadansu i restoranom. Poseduje terene za male sportove i fudbalski teren koji je izvanredan za pripreme sportista. |
Date | |
Source | Travail personnel |
Auteur | Josifras |
Conditions d’utilisation
- Vous êtes libre :
- de partager – de copier, distribuer et transmettre cette œuvre
- d’adapter – de modifier cette œuvre
- Sous les conditions suivantes :
- paternité – Vous devez donner les informations appropriées concernant l'auteur, fournir un lien vers la licence et indiquer si des modifications ont été faites. Vous pouvez faire cela par tout moyen raisonnable, mais en aucune façon suggérant que l’auteur vous soutient ou approuve l’utilisation que vous en faites.
- partage à l’identique – Si vous modifiez, transformez, ou vous basez sur cette œuvre, vous devez distribuer votre contribution sous la même licence ou une licence compatible avec celle de l’original.
Éléments décrits dans ce fichier
dépeint
Valeur sans élément de Wikidata
9 octobre 2012
Historique du fichier
Cliquer sur une date et heure pour voir le fichier tel qu'il était à ce moment-là.
Date et heure | Vignette | Dimensions | Utilisateur | Commentaire | |
---|---|---|---|---|---|
actuel | 17 juin 2014 à 13:29 | 800 × 532 (255 kio) | Josifras | User created page with UploadWizard |
Utilisation du fichier
La page suivante utilise ce fichier :
Usage global du fichier
Les autres wikis suivants utilisent ce fichier :
- Utilisation sur ru.wikipedia.org
- Utilisation sur sr.wikipedia.org
Métadonnées
Ce fichier contient des informations supplémentaires, probablement ajoutées par l'appareil photo numérique ou le numériseur utilisé pour le créer.
Si le fichier a été modifié depuis son état original, certains détails peuvent ne pas refléter entièrement l'image modifiée.
Fabricant de l’appareil photo | NIKON CORPORATION |
---|---|
Modèle de l’appareil photo | NIKON D50 |
Orientation | Normale |
Résolution horizontale | 300 pt/po |
Résolution verticale | 300 pt/po |
Logiciel utilisé | Adobe Photoshop CS5 (12.0x20100115 [20100115.m.998 2010/01/15:02:00:00 cutoff; m branch]) Windows |
Date de modification du fichier | 11 octobre 2012 à 19:14 |
Positionnement YCbCr | Co-situé |
Durée d’exposition | 1/400 s (0,0025 s) |
Ouverture focale | f / 10 |
Programme d’exposition | Non défini |
Version d’EXIF | 2.21 |
Date et heure de génération des données | 9 octobre 2012 à 09:07 |
Date et heure de la numérisation | 9 octobre 2012 à 09:07 |
Signification de chaque composante |
|
Mode de compression de l’image | 4 |
Biais de compensation d’exposition APEX | 0 |
Ouverture maximale interne de la lentille | 3,1 APEX (f / 2,93) |
Mode de mesure | Motif géométrique |
Source de lumière | Inconnue |
Flash | Flash non déclenché |
Longueur focale de la lentille | 19 mm |
Fractions de seconde de l’horodatage | 70 |
Fractions de secondes de l’horodatage de la prise de vue originale | 70 |
Fractions de secondes de l’horodatage de la numérisation | 70 |
Version de FlashPix prise en charge | 1 |
Espace colorimétrique | sRGB |
Type de capteur | Capteur de couleur à une puce |
Source du fichier | Appareil photo numérique |
Type de scène | Image photographiée directement |
Rendu d’image personnalisé | Procédé normal |
Mode d’exposition | Exposition automatique |
Balance des blancs | Balance des blancs automatique |
Taux de zoom numérique | 1 |
Longueur focale pour un film 35 mm | 28 mm |
Type de capture de la scène | Standard |
Contrôle du gain de luminosité | Aucun |
Contraste | Normal |
Saturation | Normale |
Netteté | Normale |
Plage de distance du sujet | Inconnue |
Version d’IIM | 10 890 |